уторак, 25. август 2009.



"GLAS AMERIKE" - MILICA STOJKOVIĆ





Na prestižnom sajtu "GLAS AMERIKE"- "VOA" 24 avgusta 2009 godine emitovan je prilog o Milici Stojković novinara "VOA" Radeta Rankovića




violina12 December 30, 2010
Srećna nova 2011 godina!Milica Stojković montaža




Ovom svojom video montažom želim svima Srećnu Novu 2010. godinu i vesele Božićne praznike
Milica Stojković


TV MREŽA - THIS GLAMOROUS INTERNET



2 TV MREŽA - THIS GLAMOROUS INTERNET



Channel Icon
Subscribe
Unsubscribe
violina12
February 03, 2010
(more info)
(less info)
Want to Subscribe?
Sign In or Sign Up now!
Na Drugom kanalu RTSa:U Dnevniku TV MREŽE Milica Stojković,violinistkinja,novin ar i slikar govori o web tehnologiji i o televiziji nekada i sada.Prilog objavljen 26. januara 2010 godine na Drugom...
Na Drugom kanalu RTSa:U Dnevniku TV MREŽE Milica Stojković,violinistkinja,novinar i
slikar govori o web tehnologiji i o televiziji nekada i sada.Prilog objavljen 26. januara 2010 godine na Drugom kanalu RTS.Novinarka PG Mreza, Aleksandra Krstic, dobitnica nagrade za najbolji TV prilog na temu evropskih integracija Srbije za 2009. godinu, koju dodeljuju Kancelarija za evropske integracije Vlade Srbije i Delegacija EU u Srbiji.


KAKO SE PRAVI TV SPOT






violina12 — 19 avril 2010 — Intervju sa Milicom Stojković, autorom oko 300 profesionalnih spotova radjenih za RTS, Francuski kulturni centar,Udruženje kompozitora Srbije,festival "Beogradsko proleće", u emisiji RTSa "Subotom uveče" dr Snežane Nikoajević.Reditelj Miško Milojević
PS: snimak je sa VHSa

среда, 12. август 2009.




"Zvezdanim tragom”


Obeležavajući vek od rođenja srpske slikarke Milene Pavlović Barili (1909-1945)

otvorena je velika izložba njenih dela u Galeriji Srpske akademije nauka. Preko 100 dela ove velike umetnice su njene slike, skice i crteži iz fundusa galerije smeštene u njenoj kući u Požarevcu i Muzeja savremene umetnosti u Beogradu. Uticaji različitih kultura, srpske, nemačke i italijanske ali i novi trendovi prepliću se na njenim slikama, a pisala je i poeziju. Mnogobrojni nacrti kostima za balet “Sebastian”Gian Karla Menotija su nastali za vreme boravka u Americi gde je, slikala portrete, kao i ilustracije za najpoznatije modne časopise toga doba („Vog”, „Moda”, „Jugend”).

Duboki trag u njenom stvaralaštvu urezale su kulture Rima, Pariza i Londona gde se družila i izlagala sa evropskom umetničkom elitom: Žanom Koktoom, Andreom Bretonom i drugim predstavnicima evropske avangarde U vlasništvu Mileninog prijatelja iz njujorškog perioda, ĐanaKarla Menotija ostale su slike „Hrist”, „Anđeo sa lampom”, „Jevanđelist Jovan”, „Tišina”,portret supruga Goslena, „Kaluđerica sa stigmama”. Bila je jedan od prvih slikara nadrealizma u Srbiji i jedan od najznačajnijih autora srpskog slikarstva 20. veka


Milica Stojković

MILENA PAVLOVIĆ BARILI




Channel Icon
Subscribe
Unsubscribe
violina123
July 18, 2009
(more info)
(less info)
Want to Subscribe?
Sign In or Sign Up now!

Otvaranje izložbe Miline Pavlović Barili u Galeriji Srpske Akademije nauka 17 jula 2009.
Milica Stojković
kamera i montaža

недеља, 9. август 2009.

SEOBA MOJE DUŠE


Izložba Olje Ivanjicki u Istorijskom muzeju Srbije "Seoba moje duše" autor Milica Stojković,kamera,montaža i izbor muzike

EXPO-CILE MARINKOVIĆ-DOM VOJSKE SRBIJE



http://www.youtube.com/user/violina12

субота, 1. август 2009.


"U SVETU KOMPJUTERA" novinar Iris Miljković

Za godinu dana ovo je treći intervju-POLITIKA, LINK,U SVETU KOMPJUTERA


http://www.draganvaragic.com/weblog/index.php/1007/milica-stojkovic-bloger-za-pamcenje/

понедељак, 29. јун 2009.

1 ILIJA BACKO GENIĆ - SRPSKI KRALJ TANGA





Channel Icon
Subscribe
Unsubscribe
violina12
January 19, 2010
(more info)
(less info)
Want to Subscribe?
Sign In or Sign Up now!

Prilog u emisiji "Nedeljom uveče" dr. Snežane Nikolajević o srpskom kralju tanga Iliji Baćku Geniću povodom kompakt diska "U ritmu tanga" u izdanju PGPRTS.Tekst Milice Stojković koja i vodi taj prilog. montaža za internet Milica Stojković


MOKRANJAC OPELO



autor Milica Stojković

. У СЛАВУ ЈОВАНА КОЛУНЏИЈЕ

Никада као те вечери под прстима Јована Колунџије његов „Гварнеријус“ из 1754. године није тако звучао. Публика која очигледно воли овог уметника велике међународне репутације, испунила је и препунила Коларац 10. јуна где је он концертирао уз пратњу Симфонијског оркестра РТБ предвођеног Ванчом Чавдарским. Колунџијине велике интерпретације виолинских концерата Феликса Менделсона и Макса Бруха, продрмале су снагом буре београдске музичке духове. Ослобођен свих техничких проблема, Колунџија је демонстрирао прави музички флуид великог изражајног распона. Управо из тих разлога Колунџија је у свету у коме живи и свира имао шта и да понуди, па је зато био убрзо препознат као аутентични тумач виолинске литературе.

О Колунџији је виолински виртуоз Хенрик Шеринг говорио да је јединствен драгуљ међу младим виолинистима света, а пијаниста Алексис Вајсенберг му је предвидео спектакуларну каријеру. Све ове наде и предвиђања је оправдао освојивши бројне награде међу којима и „Карл Флеш“ у Лондону, „Жак Тибо“ у Паризу, „Себре марокен“ у Мексику, затим на међународном такмичењу Музичке омладине Београда и такмичењу југословенских уметника у Загребу, „Иво Тијардовић“, „Орландо“, „Златну лиру“ – највише југословенско уметничко признање, а гостовао је по свим културним центрима Европе, Америке и Азије. Прошле године је са Симфонијским оркестром РТБ и диригентом Ванчом Чавдарским приредио веома запажени гала концерт посвећен успомени на свога професора Хенрика Шеринга. Према обостраној жељи уметника и Музичке продукције РТБ, сарадња са Симфонијским оркестром РТБ постаће традиционална и овим концертима ће се сваке године завршавати концертна сезона. Занимљиво је да су Колунџијине интерпретације Менделсоновог и Бруховог концерта у издању ПГП РТБ веома тражене и буквално су разграбљене у паузи концерта, па је права штета да их није било више. Куриозитет последњег Колунџијиног концерта којим је обележена 60. годишњица Радио Београда је да су се уживо снимале две ТВ емисије. Оне са још четири представљају ТВ серију: у три Колунџија уз клавирску сарадњу своје сестре Наде Колунџије свира дела Крајзлера, Тартинија, Моцарта, Сен Санса и других композитора, а једна је посвећена Баховим остварењима за соло виолину. Разговор у емисијама води Илди Ивањи, редитељ је Драгослав Лутовац, а око 300 слајдова снимио је ексклузивни фоторепортер „Нина“ Томислав Петернек. Овај амбициозни пројекат ТВ Београд емитоваће истовремено сви југословенски ТВ центри 3. 17. и 21. октобра, 21. новембра, 6. и 19. децембра ове године.

Милица Стојковић

Информатор, бр. 375, јун 1989.


ЈОВАН КОЛУНЏИЈА КОГА ВОЛИТЕ

Тријумф славног виолинисте, али и пропаганде Музичке продукције

Ретко ко би могао да се похвали препуним Коларцем у коме су у партеру и на галерији посетиоци стајали са стране у три реда! У том безваздушном простору много зноја је пролио интернационални мајстор виолине Јован Колунџија свирајући виолинске концерте Баха и Чајковског, али поред њега и Симфоничари РТБ са диригентом Ванчом Чавдарским, који су само три дана пре тога на концерту пратили класу професора Дејана Михаиловића.

Интерпретацију та два врхунска концерта виолинске литературе, правих светских хитова на којима су се многе генерације виолиниста калиле, карактерише стално изражена потреба за променом постојећих модела концепције, а способност да „издрже“ толике промене у схватању извођења и смелост да се прате њени вртоглави заокрети имају само ретки уметници. Управо њима припада Јован Колунџија чијом извођачком активношћу су обележене последње деценије југословенске виолинске уметности.

Колунџијиној интерпретацији је блиско оно што ослобађа инстинкт и подсвест уметника, али и строго контролисано, омогућујући му да покаже свој силни музички темперамент. Уношењем здравих звучних сокова у Бахов и флуид словенске душе у поетику виолинског концерта Чајковског, забрујала је химна лепоти ослобођене материје нотног записа. Баш тај флуид ће утицати и на Колунџијине будуће интерпретације, а Симфоничарима РТБ и њиховом диригенту будимо захвални што су својим свирањем чинили достојан оквир великог виолинског платна Јована Колунџије.

Нова публика привучена одличном рекламом препознавала се аплаудирањем између појединих ставова концерта. Та нова публика ће врло брзо научити правила концертног понашања, а нама као установи остаје сатисфакција да смо на тешком и мукотрпном путу остварили корак ка ширењу музичке културе.

Информатор, бр. 386, мај 1990.

ЈОВАН КОЛУНЏИЈА НА „КАРТУ ВИШЕ“

И уметницима светског гласа као што је Јован Колунџија, дешавало се да концертирају пред празним или полупразним дворанама. Схватајући да без добре пропаганде и маркетинга нема ни публицитета, а ни публике, Колунџија је раскинуо уговор са познатом организацијом „Југоконцерт“ и постао ексклузивац РТБ. Свирајући два Моцартова виолинска концерта у Г и А дуру са Симфонијским оркестром РТБ и диригентом Ванчом Чавдарским на традиционалном концерту на завршетку сезоне, Колунџија се као и увек открио у пуном сјају.

Ако желимо да уочимо нове димензије Колунџијиног извођаштва, наћићемо их, пре свега у дубљем и продорнијем урањању ка метафизичким просторима. Он трага за самим ивицама стварности, за граничним линијама између постојања и непостојања. Његов исказ би могао да буде обухватнија ознака за суштину напора да се докуче, да се у мелодије преточе суптилна кључања. И природа маштовитости са непрестаном енергијом која непрекидно отвара нова значењска поља, говори о битним доследностима и о директним континуитетима у стваралачком раду Колунџије. Таквој неспутаности више одговара развијена музичка форма и обимније музичке партитуре. Својеврсном заокупљеношћу односима између елемената који сачињавају композицију, паралелизмом атмосфера и исказа, музикалношћу и ритмиком као и улогом интелектуалних дијагонала, он обезбеђује усмереност на „основу“ значења. Медитирајућа нит савршеног звука овде је добила нове димензије и досегла ниво завидне елеганције. Отменост у тону и пажљиво грађене унутарње симетрије појачавају индивидуалну боју уметниковог звука. Неукротива и пенушава маштовитост све се функционалније подређује почетном замаху у драматургији целине и све се сигурније обуздава нијансама, окосницама и инсистирањем на начелу чврсте концепције. Додајмо да оба Моцартова концерта представљају најинспиративније и поетички најделотворније место у Колунџијином извођачком опусу.

У Моцартовој „Париској“ симфонији коју је извео Симфонијски оркестар РТБ и диригент Ванчо Чавдарски (дириговао је напамет), поетична места у садржају, посебно она која упућују на саму бит функционисања музичког текста, као и њихову атмосферу, представљала су обједињујуће линије досад пређеног пута маестра Чавдарског уз акламацију пуног аудиторијума.

Информатор, бр. 399, јун 1991. године



ABBA MAMMA MIA

Gala koncert povodom predsedavanja Švedske Evropskom Unijom solo Jadranka Jovanović sa Simfonijskim orkestrom RTS i dirigentom Bojanom Sudjićem




autor Milica Stojković,
kamera i montaža

недеља, 15. март 2009.


IZLOŽBA VELJKA STANOJEVIĆA U GALERIJI RTS

Kao jedan od bardova koji su učestvovali u izgrađivanju modernog izraza u srpskom slikarstvu od samog njegovog početka,
tokom više od 50 godina umetničke aktivnosti Veljko Stanojević je prošao i doživeo sve faze modernizma: kao radoznali početnik,
zatim kao zreli umetnik i borac za savremeno i najzad kao zamoreni posmatrač koji je prepustio arenu mlađima i ratobornijima.
Posle školovanja u umetničko-zanatskoj školi, kod profesora Ljubomira Ivanovića i Marka Murata,od 1920. do 1922. godine slikarstvo je studirao u Parizu.gde je živeo do 1930.godine. Jedan je od osnivača grupe „Oblik“.
Njegovo stvaralaštvo u duhu „idealizovane realnosti“, koje je nastajalo 20-ih godina 20.veka, kritika smatra njegovim najautentičnijim stvaralačkim periodom, i svrstava ga u red naših najznačajnijih slikaremenih slikara treće decenije 20. veka.
Polazeći od Sezana i poslednjih dostignuća kubista-nastojao je da kroz dobro shvaćeni modernizam dostigne čistotu i trezvenost velikih klasika.
Sa jugoslovenskim likovnim umetnicima izlagao je u Americi,Njujorku, Bostonu, Filadelfiji,Čikagu,Londonu ,Barseloni,Rimu, Sofiji, Solunu, Pragu..
Izložene slike su iz fundusa beogradskog Narodnog muzeja i Muzeja savremene umetnosti u Beogradu, a večina je iz privatnih kolekcija.Autor ove sjajne postavke je dr. Stanislav Živković

Milica Stojković
tekst, kamera, montaža i izbor muzike





четвртак, 29. јануар 2009.

SOSHANA


Milica Stojković
kamera i montaža

среда, 7. јануар 2009.





PEDJA MILOSAVLJEVIĆ

Obeležavajući stogodišnjicu rođenja Peđe Milosavljevića, jednog od najznačajnijih srpskih slikara XX veka ,24. decembra, u Galeriji RTS-a otvorena je izložba zahvaljujući uspešnoj saradnji sa Narodnim muzejom u u Beogradu .

Tokom narednih mesec dana biće izloženo 18 slika i akvarela nastalih u periodu između 1935. i 1968. godine.,. Autor postavke i kataloga je viši kustos Narodnog muzeja, Ljubica Miljković Podsetivši da je Narodni muzej još 1936. godine otkupio prvu sliku Peđe Milosavljevića, izložbu je otvorila direktorka Narodnog muzeja u Beogradu Tatjana Cvetićanin .

Renomirani umetnik, diplomata, kritičar i esejista, Peđa Milosavljević bio je intelektualac izuzetno delikatne umetničke kulture. Na prepoznatljiv način uspeo je da dočara je svu poetičnost atmosfere gradskih enterijera. u kojima je često boravio, poput Beograda, Mostara, Dubrovnika, Venecije i Pariza, , od pariskih krovova i Dubrovnika do aktova i životinja.

Sredinom prošlog veka koristi motive kako bi svojim delima prikazivao lično viđenje odnosa između kulture i istorije. Lirski senzibilitet ,specifično prigušena paleta guste pastoznosti hladnih tonova,daju lićni pečat ovog, predstavnika initimizma, poetskog realizma i osobenog ekspresionizma 20. veka

.. Milosavljević je slikarstvo je učio privatno kod Jovana Bjelića, dok se usavršavao u Parizu. Bio je više godina u diplomatskoj službi u Parizu, Madridu i Londonu. Članke o umetnosti objavljivao je u "Umetničkom pregledu". Kao slikar bio je član grupa "Dvanaestorica" i "Šestorica", a redovni član SANU postao je 1976. godine . Slikarske boje je u svojoj knjizi opisivao kao "tkivo, krv i telo slikarstva" i kao "najviši oblik slikarske misaonosBio je primer renesansne ličnosti kakva se kod nas retko viđa

Pedja Milosavljević je nosilac je Gran prija za slikarstvo na Međunarodnoj izložbi u Parizu, 1937. godine, Sedmojulske nagrade, nagrade Oktobarskog salona, Zlatne plakete ULUS-a i drugih

Milica Stojković
kamera i montaža


HUAN MIRO

Klasik modernog

slikarstva


Jedan od najvećih španskih i evropskih slikara, očaranog pećinskim slikarstvom i praistorijskom skulpturom, Huan Miro je u svojim slikama. pretočio svu poetiku boja najvećih predstavnika nadrealizma i tokom 20. veka stvorio opus koji ima značajno mesto u svetskoj istoriji slikarstva.


Miroov svet je poetičan i veseliji i ta

sk

lonost ka veselim preterivanjima, gestu i spontanosti, preziranje uobičajenih pravila su u mnogome doprineli obnovi slike pedesetih godina prošlog veka .

U autobiografskim zabeleškama svoja snoviđenja, kojima je bio inspirisan i za koje je smatrao da su izazvana glađu, ovako je opisao: "Kako smišljam crteže i ideje za svoje slike? Došao bih kući u svoj pariski atelje, pošao bih u krevet, ponekad bez večere. Tada sam video koješta i skicirao u svoj

u beležnicu. Video sam oblike na plafonu.. Čovek treba da sačuva dovoljno iskrenosti i čistote da bi bio ganut.”


Slike nije stvarao onako kako ih vidimo, vec onako kako ih je osecao ili kako bi voleo da ih mi osetimo. Svestrano talentovan, radio je kostime i dekor za ruski balet, bio je keramicar, pesnik. Afirmisao je intuitivno i podsvesno . Mirov stil je nazvan "biomorfna apstrakcija". Osnovna slikarska sredstva bili su mu crtez i mrlja, a glavne teme - noc, zvezde, mesec, zene.

Tokom španskog građanskog rata bio je na strani revolucionara i 1937. je uradio seriju plakata za špansku Republiku. Svestrano talentovan, radio je kostime i deko

r za ruski bale

t, bio keramičar, pesnik Španije. Prihvacen je kao klasik modernog slikarstva. na Venecijanskom bijenalu 1953. dobija veliku nagradu za grafi

ku

.Osno

v

ao je fondaciju "Huan Miro" u Barseloni.

Inače, izložba „Magija Huana Miroa: crteži i grafike” bila je predstavljena 2007. u Argentini, u Buenos Ajresu, i u toku 2008. u Urugvaju, Montevideo, i Španiji, Valjadolid. Dela su pojedina

čno izlagana na mnogobrojnim kolektivnim izložb

ama širom sveta. Svi

radovi potiču iz Miroove poslednje epohe i zbog toga imaju posebnu vrednost, s obzirom na to da se mogu videti nove tehnike koje je primenjivao, kao što su različiti monotipovi (otisci), vosak, šmirgla, izgužvan papir.i slično.. Isto kao i u slikarstvu, Miro je crteže i grafike stvarao brzo i lako, povremeno se služeći sopstvenim prstima kao glavnim instrumentom za stvaranje dela. Posebno se ističe delo „Aidez l’Espagne” (Pomozite Španiji) zbog svoje istorijske vrednosti. Miro je sliku realizovao 1937. godine sa željom da svetu ukaže na situaciju u Španiji za vremegrađanskog rata.

Otvarajući izložbu u galeriji Progres u Beogradu,u okviru akcije meseca Miroa u Beogradu (15 januar-7.februar ), o životu i delu velikog umetnika su govorili ambasador Španije u Beogradu, Injigo de Palasia Espanja i direktor Instituta Servantes, Huan Fernandes Elorijaga.


Milica Stojković

tekst,kamera i montaža